Zbog većeg broja kijenata koji su me kontaktirali u vezi ovog posta a da nisu pažljivo pročitali ceo tekst, snažno preporučujem da u vezi sa nastupanjem zastarelosti potraživanja obavezno pročitate poslednji pasus u ovom postu, jer se rok zastarelosti odnosi samo na to do kog datuma može biti pokrenut postupak protiv dužnika.
Šta sve predstavlja potraživanje?
Potraživanje podrazumeva postojanje potraživanja u korist poverioca koji ima određeno pravo prema dužniku ispunjenja tog potraživanja. Potraživanje se može odnositi na bilo koju obavezu, ne samo na novčanu, već i na predaju stvari, činjenje ili čak nečinjenje nekih radnji na koje bi dužnik imao pravo. Poverilac je onaj koji ima pravo zahtevati ispunjenje potraživanja a dužnik je onaj koji ima obavezu ispunjenja.
Šta je zastarelost potraživanja i šta kad nastupi zastarelost potraživanja?
Radi pravne sigurnosti Zakon o obligacionim odnosima je uveo institut zastarevanja prava potraživanja. Poveriocu je ostavljen određen rok da ostvari svoje potraživanje prema dužniku. Ako istekom tog roka on to svoje pravo nije ostvario onda nastupa zastarevanje prava prinudnog izvršenja te obaveze. To ne znači da se obaveza dužnika gasi, već da sud neće obavezati dužnika na ispunjenje obaveze ako dužnik istakne prigovor da je nastupila zastarelost tog potraživanja, čime ta obaveza postaje, stručno nazvano, prirodna obligacija. Ovo ima svoje opravdanje u činjenici da nije prihvatljivo ako bi poverilac nakon mnogo godina pokrenuo pitanje potraživanja a da ga sve to vreme pre pokretanja nije tražio. Pošto zastarelost ne ukida postojanje potražiavnja, to je na dužniku da istakne takav prigovor zastarelosti ako je zastarelost nastupila, jer sud ne pazi po službenoj dužnosti da li je nastupila zastarelost. Ako dužnik ne iznese takav prigovor onda će sud doneti odluku kao da zastarelost potraživanja nije ni nastupila. Obaveza koja je zastarela postaje takozvana prirodna obligacija, što znači da se nakon nastupanja zastarelosti potraživanja ostavlja dužniku na volju da li će takvu zastarelu obavezu ispuniti ili neće, a da u slučaju neispunjenja ne može biti obavezan na ispunjenje iste sudskom presudom ili kakvim drugim putem ako bi istakao prigovor nastupanja zastarelosti potraživanja. Dužnik se ne može odreći prava zastarelosti pre nego što zastarelost ne nastupi. Ako dužnik nakon nastupanja zastarevanja potraživanja ispuni svoju obavazu, tada ne može tražiti ispunjenje nazad.
Neka prava ne zastarevaju. Ta prava se nazivaju apsolutna prava. Tako pravo svojine ne zastareva čak i kada vlasnik ne koristi svoju stvar (ne treba mešati sa institutom održaja o čemu postoji poseban tekst u ovom blogu).
Kada zastarelost počinje teći a kada nastupa zatarelost potraživanja?
Zastarelost izvršenja neke obaveze davanja, plaćanja, činjenja, počinje teći prvog dana posle dana kada je poverilac imao pravo zahtevati ispunjenje obaveze. Zastarelost obaveze nečinjenja počinje teći dan nakon što je dužnik suprotno svojoj obavezi učinio ono što je bilo obaveza nečinjenja. Nastupanje zastarelosti uvek nastupa kad istekne poslednji dan zakonskog roka određenog kao vreme zastarevanja, bez obzira koja je vrsta obaveze u pitanju. Ako je zakonitim putem obaveza prešla sa jednog dužnika na nekog drugog dužnika onda prema tom drugom dužniku ne počinje teći novi rok zastarelosti potraživanja već se uračunava sve vreme koje je do tada proteklo od dana početka roka zastarelosti dok je obaveza bila na prethodnom dužniku. Poverilac i dužnik ne mogu dogovorom menjati vreme zastarelosti bilo povećavajući ga bilo smanjujući ga, niti ga mogu privremeno suspendovati, niti mogu ugovoriti da zastarevanje potraživaja ne važi među njima.
Prekid i zastoj zastarelosti potraživanja
Prekid zaterelosti potraživanja ima za posledicu da se do tada proteklo vreme od dana početka računanja roka zastarelosti ne računa, i da od dana prekida/isteka prekida počinje teći novi rok zastarelosti od početka. Odmah treba reći da poziv poverioca dužniku da plati dug nije uslov za prekid postupka, što je česta greška poverioca koji laički misle da su pozivanjem usmenim ili pismenim putem svog dužnika da dug izmiri prekinuli rok zastarevanja svog potraživajna.
Postoje radnje koje poverilac može da preduzme a da one dovedu do prekida zastarelosti. Kada poverilac podnese tužbu potiv dužnika u vezi sa isplatom/namirenjem duga, dolazi do prekida roka danom prijema tužbe u sudu. Tada od dana okončanja tog postupka, pod uslovom da tužba bude usvojena, počinje teći novi rok zastarelosti potraživanja. Dan okončanja sudskog postupka je dan nastupajna pravosnažnosti presude. Međutim, ako tužba bude povučena ili odbačena ili odbijena od strane suda, onda se smatra da nije bilo prekida roka i dan podnošenja takve tužbe nije od uticaja na tok zastarelosti. Isto važi i za preduzimanje bilo koje radnje poverioca prema dužniku u smislu izmirenja potraživanja, uključujući i pokretanje postupka pred nekim drugim organom koji nije sud.
Dužnik svojim priznanjem duga prekida zastarelost potraživanja. Dužnik može priznati dug usmeno ili pisanim putem. Dužnik i svojom konkludentnom radnjom može posredno priznati dug, a to je kad izmiri deo duga poveriocu. U ovim slučajevima se ne računa vreme proteklo od početka zastarelosti pa do priznanja duga od strane dužnika ili kad izmiri jedan deo duga, već od dana priznaja ili izmirenja dela duga počinje teći novi rok zastarelosti potraživanja.
U svakom slučaju, zastarevanje koje počinje teći iznova nakon prekida nastupiće kada protekne zakonom utvrđen rok zastarelosti, s tim što novi početak zastarelosti počinje sa danom prekida /isteka prekida zastarelosti a ne sa danom kada je poverilac bio prvi put ovlašćen da portažuje svoje potraživanje.
Zastoj zastarevanja znači da je nastupila neka zakonom utvrđena okolnost zbog koje se tok zastarelosti „zamrzava“ sve dok ne nastupi okolnost da se tok nastavi, a vreme proteklo do nastupanja zastoja se od momenta ponovnog nastavka toka zastarevanja uračunava. Drugim rečima, zastarelost potraživanja ne teče dok traje zastoj. Zastoj nastupa, a zastarevanje ne teče između supružnika, kao i između vanbračnih partenera dok traje zajednica, između roditelja i dece dok traje roditeljsko pravo i između štičenika i staraoca dok postoji odnos starateljstva. I određeni događaji mogu dovesti do nastupanja zastoja pa zastarevanje ne teče za vreme nesavladivih prepreka poveriocu da podnese tužbu sudu, za vreme mobilizacije kad je poverilac mobilisan, učešća u ratu i tokom odsluženja vojnog roka od strane poverioca, kao i prema poveriocu koji je zaposlen u domaćinstvu dužnika za potaživanje prema tom dužniku i prema članovima dužnikovog domaćinstva sve dok taj radni odnos traje. Zastarevanje potraživanja maloletnih poverilaca bez zakonskog zastupnika i potraživanja poslovno nesposobnih lica bez starateljstva teče, ali ne može nastupiti zasatarelost dok ne prođe barem dve godine od momenta punoletsva za takva maloletna lica, a zastarevanje potraživanja poverioca koji je na odsluženju vojnog roka ne može nastupiti pre isteka tri meseca od dana prestanka odsluženja vojnog roka ili prestanka vojne vežbe.
Opšti rok zastarelosti
Potraživajna uvek zastarevaju u roku od deset godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastarelosti. Potraživanja koje je zakon posebno naveo i dao im drugi rok zastarevanja zastarevaju u tom drugom roku.
Zastarelost potraživanja za “komunalije“
Najkraći rok zastarelosti potraživanja vezuje se za ona potraživanja koja dospevaju svakog meseca, a to su potraživanja za „komunalije“. Potraživanja zbirnih komunalnih računa (infostan u Beogradu), potraživanja naknade za isporučenu električnu energiju, toplotnu energiju, vodu, plin, usluge održavanja i čišćenja zgrade za one isporuke koje se odnose na domaćinstva/stambene jedinice (ne za privredne subjekte) zastarevaju uvek za godinu dana. Isto važi i za potraživajna kablovske i svakog drugog vida televizije, interneta, telefona.
Poznata je praksa da su neki od ovih isporučilaca svesno slali račune korisnicima nakon nastupanja roka zastarelosti u kom slučaju ove račune ne trebate plaćati, odnosno možete ih platiti samo ako to želite jer u sudskom postupku nećete biti obavezani na naknadu ako bude istaknut prigovor zastarelosti potraživanja. Poznat je slučaj kada su svojevremeno u Beogradu masovno građanima stizale tužbe za neizmirenu naknadu za infostan od pre više godina, kada je pod čudnim okolnostima utvrđeno da su prijemni pečati na tim tužbama (dan kada su podnete te tužbe) navodno bili u vreme kada još nije nastupila zastarelost potraživanja. Obzirom da nije uobičajeno da tužba predata sudu stoji po više godina u sudu pre nego što bude dostavljena tuženom, reagovali su advokati ukazavši na očiglednu manipulaciju.
Zastarelost povremenih potraživajna
Potraživanja povremenih davanja koja dospevaju godišnje ili u kraćim razmacima vremena, zastarevaju za tri godine od dospelosti svakog pojedinačnog davanja. To važi i za kamate na glavnicu potraživanja. Ovde treba napraviti razliku zastarevanja samog prava i zastarevanja načina izmirenja tog prava. Kada se samo pravo manifestuje izmirenjem na primer u mesečnim naknadama, onda svaka pojedinačna mesečna naknada zastareva za tri godine na pomenuti način, a samo pravo zastareva po pomenutom roku zastarelosti od pet godina računajući od prvog mesečnog izmirenja koje nije isplaćeno pod uslovom da u kontinuitetu nije izmirena ni jedna mesečna obaveza tokom pet godina. Dakle, ako se pet godina ne izmiri niti jedna mesečna naknada onda nastupa rok zastarelosti samog prava nakon pet godina, i dalje ta obaveza postaje prirodna obligacija, osim ako zakonom nije isključeno zastarevanje za određeno pravo.
Zastarelost potraživajna iz ugovora u privredi
Kod ugovora u privredi važe posebni rokovi zastarevanja. Međusobna potraživanja privrednih subjekata nastalih u vezi ugovora o prometu roba i usluga, uključujući i potraživanja svih vidova izdataka nastalih u vezi sa realizacijom takvih ugovora, zastarevaju za tri godine, s tim što zastarevanje teče posebno za svaku pojedinačnu isporuku robe ili pruženu uslugu nastalu po tom ugovoru.
Zastarelost potraživanja kod ugovora o zakupu
Kod ugovora o zakupu važe posebno propisani rokovi. Potraživajna zakupnina iz ugovora o zakupu zasatrevaju u roku od 3 godina za svaku zakupninu posebno.
Zastarelost potraživanja za naknadu štete
Posebni rokovi važe i za potraživanja nastala na osnovu naknade štete. Potraživanja naknade proizašle iz štete zastarevaju za tri godine od dana kada je oštećeni saznao za nastalu štetu i za lice koje mu je tu štetu nanelo. Pored ovog posebnog roka postoji i opšti rok zastarelosti za štetu koji iznosi pet godina od momenta nastanka štete. To znači da nakon saznanja za štetu i za počinioca štete oštećeni može u roku od tri godine podneti tužbu sudu, ali ako je u momentu podnošenja tužbe proteklo više od pet godina od kada je šteta nastala onda je potraživajne zastarelo, pa oštećeni mora voditi računa da podnese tužbu u okviru pet godina od dana nastanka štete i u roku od tri godine od saznanja za štetu i za onoga ko mu je štetu počinio ili će nastupiti zastarelost. Poštraživanja naknade štete nastale na osnovu povrede neke ugovorne obaveze zastareva za vreme određeno za zastarelost te ugovorne obaveze.
Ima u sudskoj praksi situacija koje su vrlo diskutabilne i koje unose pravnu nesigurnost zbog lošeg tumačejna zakona od strane naših sudova. Primer je naknada štete za pertrpljene fizičke bolove od povrede. Decenijama je važilo pravilo da je dan kada počinje teći zastarelost štete za pretrpljene fizičke bolove dan kada je lekar specijalista konstatovao nalazom da je stanje kod pacijenta poprimilo trajno i nepromenjeno stanje. Međutim, nedavno je Vrhovni kasacioni sud kroz svoje revizijske odluke počeo menjati ovu praksu i sada zastarelost počinje teći od dana kada prestanu bolovi bez obzira kada je nastupilo trajno stanje. Ovo najpre otvara mogućnost velikih zloupotreba jer sve zavisi od nalaza i mišljenja sudskog veštaka koji opredeljuje da li je bilo fizičkih bolova, kada su i da li su prestali, što može biti vezano i za nesavestan rad veštaka, pa tako zastarevanje može i da ne nastupi nikada ako se bolovi definišu kao trajni. Time se narušava pravilo zastarevanja potraživajna što nije bila namera pisca Zakona o obligacionim odnosima, našeg profesora dr. Slobodana Perovića. Postavlja se pitanje i gde je tu opravdanost da nema zastrevanja ako se po pravilu kod trajnih bolova isti pojavljuju povremeno i sa vrlo niskim intenzitetom.
Zastarelost potraživanja štete nastale izvršenjem krivičnog dela
Posebni rokovi važe i kad oštećeni pretrpi štetu kao posledicu izvršenja nekog krivično dela od strane drugog lica. Logično je da se tada mora voditi računa i o rokovima zastarevanja za krivično gonjenje protiv izvršioca krivčnog dela kojim je nastala šteta oštećenom, da ne bi mogla nastupiti apsurdna situacija da osuđujuća krivična presuda postane pravosnažna kada je već istekao rok za naknadu štete. Zato zastarevanje za potraživanja naknade štete nastale krivčnim delom nastupa kad nastupi zastarelost krivičnog gonjenja počinioca dela.
Zastarelost pokretanja postupka prinudnog izvršenja
Mogućnost pokretanja postupka prinudnog izvršenja po pravosnažnoj sudskoj presudi nastupa po proteku deset godina od pravosnažnosti presude. To znači da po pravosnažnosti presude prinudno izvršenje može biti pokrenuto u tom roku, a nakon isteka ovog roka izvršni dužnik može uspešno da se pozove na nastuapnje zastarelosti i da obaveza iz presude bude samo prirodna (dobrovoljna) obaveza. Međutim, sva povremena potraživanja nastala iz odluke suda ili drugog državnog organa zastarevaju po pomenutim pravilima zastarevanja za povremena potraživanja.
Zastarelost potraživanja se posmatra samo u odnosu na moment podnošenja tužbe ili predloga za izvršenje (izvršenje verodostojne isprave) sudu. Ako je tužba ili predlog podnet makar jedan dan pre isteka zakonskog roka za zastarelost, u tom slučaju neće biti zastarelosti potraživanja. Kada postupak predajom tužbe/zahteva bude pokrenut, više se ne gleda rok za zastarelost potraživanja i taj postupak može trajati neograničeno. Rok za zastarelost se odnosi samo na rok u kome mora biti podneta tužba odnosno predlog za izvršenje nadležnom sudu.