Da li se klizna (pokretna) vrata smatraju opasnom stvari?
Naknada štete zbog povrede od udara pokretnih (kliznih) vrata (sudski spor za naknadu štete u vidu fizičkih bolova, duševne patnje zbog umanjenja opšte životne aktivnosti, pretrpljenog straha i naruženosti zbog pretrpljenih povreda zbog udara pokretnih (kliznih) vrata) je specifična vrsta sudskih sporova za naknadu štete. U praksi koju sam imao u vezi ovih sporova iskristalisalo se ključno ptanje : da li klizna (pokretna) vrata mogu biti smatrana opasnom stvari ili ne ? Od odgovora na ovo pitanje zavisi da li se podrazumeva odgovornost vlasnika objekta gde se nalaze vrata i to po pravilima odgovornosti vlasnika opasne stvari za štetu koju pretrpi treće lice zbog povećanog rizika, ili je na oštećenom da dokazuje da pokretna (klizna) vrata imaju takvo svojstvo zbog čega su postala opasna stvar zbog čega bi odgovornost za nastalu štetu bila na vlasniku. U tome se i ogleda specifičnost ove vrste sporova za naknadu štete.
Šta je opasna stvar i ko odgovara za štetu od opasne stvari?
Opasna stvar je ona stvar koja na osnovu svog položaja, postojanja i (ili) svojstva predstavlja posebnu opasnost. Za štetu nastalu od opasne stvari ili opasne delatnosti odgovara vlasnik stvari odnosno lice koje se bavi opasnom deltnošću, shodno čl. 173 i 174 Zakona o obligacionim odnosima. Strana koja je pretrpela štetu u ovom slučaju treba da dokaže da je štetu pretrpela i da uzrok nastanka štete u opasnoj stvari ili opasnoj delatnosti. Iz ugla vlasnika opasne stvari, odnosno lica koji se bavi opasnom delatnosti, odgvornost se može izbeći ako dokaže da se ne radi o opasnoj stvari ili delatnosti, ili da uzork štete nije nastao od te stvari ili delatnosti. O tome je detaljnije navedeno u ovom blogu u članku “Naknada štete od opasne stvari i opasne delatnosti”.
Kada vlasnik pokretnih (kliznih) vrata ne odgovara za naknadu štete?
Po navedenim kriterijumima klizna (pokretna) vrata treba da budu opasna stvar. Ovo zato jer su podobna da na osnovu svojih svojstava da se sama kreću van volje i primarnog uticaja osobe koja kroz njih prolazi što može dovesti do udara kliznih vrata u tu osobu, pri čemu se kao drugo svojstvo opasne stvari pokazuje prilična masa koju krila takvih vrata imaju i silina udarca pri takvom kretanju, koja objektivno može dovesti do povreda izazvanih ovom silom. Deluje da nije u pitanju ništa sporno, pokretna (klizna) vrata bi bila opasna stvar, za opasnu stvra odgovara vlasnik. Međutim, u takvim sporovima gde sam zastupao vlasnike objekata predlagao sam izvođenje dokaza veštačenja samih vrata. Tako smo uspevali dokazati da varta imaju svoje sisteme zaštite koji onemogućavaju kretanje vrata (zatvaranje) ako mehanizam detektuje objekat pri kretanju u zoni vrata ili objekat koij stoji u zoni vrata. Ako se dokaže da su vrata bila tehnički isprvana i da nije bilo neispravnosti mehanizma, spor bi bio dobijen. Tako je, primera radi, Presudom Gž 1531/20 Apelacioni sud u Novom Sadu potrvdio jednu ovakvu odluku da su vrata bila isprvna i da su imala mehanizam koij onemogućava zatvaranje pri lociranju prolaznika u zoni kretanja vrata, zbog čega nije mogla nastupiti predmetna povreda od tih kliznih vrata. To je ona poznata situacija sa kojom se svako sreo da se pokretna (klizna) varat počnu zatvarati kada prolaznik nailazi, ali da se krila momentalno zaustave I počnu kretati suprotno, u pravcu otvaranja, čime je prolazniku omogućen bezbedan prolaz.
U slučaju oštećenog, on mora dokazivati da su vrata bila neispravna kritičnom prilikom, da mehanizam zaštite nije zaustavio vrata i da je to dovelo do udara. Ovo zato jer pokretna (klizna) vrata, koliko god na prvi pogled izgledaju kao opasna stvra, to ne moraju da budu ako vlasnik dokaže da su imala mahanizam zaštite koji je bio funkcionalan, pa bi tada teret dokazivanja pao na oštećenog da dokaže da to u tom trenutku nije bio slučaj.
Ova vrsta sporova može imati i druga značajna dokazna sredstva. U praksi sam predlagao veštačenja iz domena medicinske struke koja bi pokazala na koji način je nastala povreda. Ovim se iz ugla vlasnika objekta može eventualno isključiti da je poverda nastala od pokretnih (kliznih) vrata, a iz ugla oštećenog se može dokazati da su takva vrata upravo podobna za nanošenje takvih povreda.