NAKNADA ŠTETE OD OPASNE STVARI i OPASNE DELATNOSTI

U pitanju su sudski sporovi za naknadu štete u vidu fizičkih bolova, duševne patnje zbog umanjenja opšte životne aktivnosti, pretrpljenog straha i naruženosti povodom povreda nastalih zbog opasne stvari ili obavljanja opasne delatnosti.

Šta je opasna stvar?

Opsana stvar je ona stvar koja u sebi nosi povećan rizik od uzrokovanja nastanka štete. Granica između tih stvari i laički rečeno „običnih stvari“ nije striktna niti je ikada bila povučena. To znači da neke stvari u određenim okolnostima mogu biti smatrane opasnom stvari a u nekim okolnostima ne, kao što postoje stvari koje se uvek u praksi smatraju opasnim stvarima ili suportno tome. Najčešće definisanje pravnog instituta opasne stvari dao je profesor dr. Slobodan Perović, da su to one stvari koje „stvaraju povećan rizik štete koji nije moguće potpuno izbeći ni pri najvećoj pažnji pa stoga odgvornost za štetu koja od njih potiče ne zavisi od kriivce“. To bi značilo da vlasnik opasne stvari odgovara za svaku štetu nastale od te stvari bez obzira da li je skrivio propust u vezi držanja, upotrebe ili čuvanja stvari, što predstavlja objektivnu odgovornost. 

Opasna stvar je ona stvar koja na osnovu svog položaja, postojanja i (ili) svojstva predstavlja posebnu opasnost. Tako je otrovna supstanca ili napunjena plinska boca opasna stvar po svom postojanju, odnosno svojstvu.  Saksija koja stoji visoko na simsu prozora postaje opasna stvar po svom položaju. Neke stvari nisu opasne same po sebi , ali takvo svosjstvo mogu dobiti. Bilo koje prevozno sredstvo samo po sebi nije opasna stvar, poput parkiranog automobila, ali kad se pokrene može postati opasna stvar.

Šta je opasna delatnost ?

Opasna delatnost je ona delatnost koja u sebi nosi povećanu i neuobičajenu opasnost za uzrokovanje štete. 

Ko odgovara za štetu od opasne stvari i od opasne delatnosti ?

Za štetu nastalu od opasne stvari ili opasne delatnosti odgovara vlasnik stvari  odnosno lice koje  se bavi opasnom deltnošću, shodno čl. 173 i 174 Zakona o obligacionim odnosima. Strana koja je pretrpela štetu u ovom slučaju treba da dokaže da je štetu pretrpela i da uzrok nastanka štete u opasnoj stvari ili opasnoj delatnosti.  Iz ugla vlasnika opasne stvari, odnosno lica koji se bavi opasnom delatnosti, odgvornost se može izbeći ako dokaže da se ne radi o opasnoj stvari ili delatnosti, ili da uzork štete nije nastao od te stvari ili delatnosti. Međutim, zakon stavlja oštećenog u povoljniji položaj jer je početna pretpostavka da je šteta nastla od opasne stvari ili opasne delatnosti ako je takva stvar ili delatnost „učestvovala“ u štetnom događaju, pa je teret dokazivanja suprotnog na vlasniku stvari, odnosno na licu koje se bavi opasnom delatnošću. Slučajevi kada stvar ne upotrebljava vlasnik već treće lice po zakonu neće uvek dovesti do oslobadjanja vlasnika stvari od odgovornosti. 

Po osnovu čl. 176 istog zakona za štetu od opasne stvari isto kao što odgovara vlasnik stvari odgovara i treće lice kome je vlasnik opasne stvari istu dao na upotrebu ili čuvanje. Po tom propisu vlasnik odgovara ako je stvar imala skrivenu manu kada je dao trećem licu tu stvar a nije ga upozorio, ili kad je dao opasnu stvar na upotrebu trećem licu koje nije obučeno za rukovanje tom stvari. Praksa je bila da vlasnik odgovara samo kada je stvar imala skrivenu manu ili kad ju je dao neobučenom licu. Međutim, u poslednje vreme sudska praksa ide za tim da relativizuje ova od ranije uspostavljena shvatanja, pa se odgovornost vlasnika po tom pitanju proširuje.

Tako po shvatanju Vrhovnog kasacionog suda iznetog u Presudi tog suda  Rev 1394/19 vlasnik stvari neće biti oslobođen od odgovornosti od štete čak ni ako šteta nije nastala od neke skrivene mane stvari, što bi značilo da i u tom slučaju on solidarno odgovara sa  korisnikom stvari.  Zato oprez, ako se, primera radi,  vozilo vodi na vas a lice kojem ste dali automobil načini štetu u svojstvu automobila kao opasne stvari a ne u svojstvu krivice vozača, i vi kao vlasnik možete odgovarati za štetu sa vozačem! Jedini način da se vlasnik vozila oslobodi odgovornosti bi bio taj da dokaže da je šteta nastala isključivo zbog nepoštovanja saobraćajnih propisa od strane lica koje je upravljalo, u kom slučaju se smatra da šteta nije nastala od opasne stvari, pa će odgvornost biti na vozaču. Isto važi i za bilo kog drugog korisnika stvari kome je vlasnik stvari istu poverio na korišćenje ili čuvanje.

Kada su više lica vlasnici jedne opasne stvari onda solidarno odgovaraju oštećenom za štetu nastalu od te stvari. Ako padne fasada i povredi prolaznika naknadu štete će snositi suvlasnici zgrade (vlasnici svih stanova ako nije u pitanju posebni deo zgrade sa kojeg se obrušila fasada već zajednički deo) jer se u tom slučaju zgrada smatra opasnom stvari.

Kada se vlasnik opasne stvari oslobađa od odgovornosti za nakadu štete ?

Oslobođenjee od odgovornosti vlasnika opasne stvari iz čl 177 ZOO i podeljena odgovornost, moguće su u određenim slučajevima. Shodno ranije rečenom, imalac opasne stvari se može osloboditi od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala iz nekog drugog uzroka koji nema veze sa svojstvom ili položajem stvari, niti potiče od te stvari, a koji uzrok se nije mogao predvideti niti sprečiti.  Vlasnik se može osloboditi odgovornosti i ako dokaže da je oštećeni iskčljučivo svojom radnjom prouzrokovao štetu, a ako dokaže da je radnja oštećenog imala doprinos nastanku štete onda se vlasnik može delimično osloboditi odgovornosti zbog doprinosa oštećenog. Okolnosti koje oslobađaju od odgovornosti vlasnika opasne stvari su viša sila, radnja oštećenog ili radnja trećeg lica. Radnja trećeg lica ili radnja oštećenog ne moraju biti svesno učinjeni, već je moguće i nehotično činjenje.  Ta radnja mora biti isključivi uzrok štete da bi se vlasnik oslobodio do odgovornosti, a da tu radnju vlasnik nije mogao predvideti niti izbeći.

Tako u sudskoj praksi vlasnik opasne stvari  zbog koje je došlo do oštećenja na imovini oštećenog lica nije odgovoran po pravilima odgovornosti vlasnika opasne stvari jer je dokazano da je do štete došlo tako što je velika poplava delovala na opasnu stvar pa je zbog toga opasna stvar načinila štetu oštećenom, jer je u pitanju viša sila kao uzorčnik a ne neko svojstvio ili položaj opasne stvari.

Kada se nosilac opasne delatnosti oslobađa od odgovornosti za naknadu štete od opasne delatnosti ?

Za štetu od opasne delatnosti uvek odgovara lice koje se bavi tom delatnošću osim ako ne dokaže da je oštećeni svojim propustima učestvovao u nastanku štetnog događaja. Tako u presudi Apelacionog suda u Beogradu Gž 9669/18 stoji da će pravno lice koje nije obezbedilo bezbedno kretanje prolaznika preko mesta gde to pravno lice obavlja delatnost odgovarati za štetu čak i ako bi neko treće lice u cilju olakšavanja takvog prolaska stavilo neki predmet radi lakšeg prelaska, a taj predmet dovede do povređivanja oštećenog. Ovde bi odgovornost lica koje obavlja opasnu delatnost bila objektivna jer nije obezbedio bezbedan prelazak, pa se ne može osloboditi od odgovornosti čak ni ako je treće lice postavilo neki predmet radi lakšeg prelaska. To ukazuje na objektivni kriterijum prilikom određivanja odgovornosti lica koje se bavi opasnom delatnošću.

Od odgovornosti za naknadu štete od opasne delatnosti može se osloboditi lice koje tu delatnost obavlja samo ako bi dokazao  da uzrok nastanka štete nije iz te delatnosti. Ako to lice dokaže da je šteta nastala iz nekog drugog uzroka a ne iz prirode same delatnosti dobiće sudski spor. Ovako je presudio Vrhovni kasacioni sud u Presudi Rev2 1535/18 kada je oslobodio od odgovornosti zdravstvenu ustanovu za naknadu štete koju je pretrpela zaposlena zbog napada pacijenta, budući da je uzrok štete u osnovu koji nije u vezi sa delatnošću zdravstene ustanove već zbog ponašanja trećeg lica.

Scroll to Top